Prema posljednjem izvješću Europske komisije (EK) pokazuju se pozitivni pomaci u tretiranju otpadnih voda među državam članicama, a tome su najviše pridonijeli europski fondovi kroz koje je u zbrinjavanje otpadnih voda u razdoblju od 2007. do 2013. godine plasirano 14,3 milijarde eura.
Najveću ulogu u zbrinjavanju otpadnih voda odigrali su kohezijski fondovi i fondovi za regionalni razvoj. Samo 2009. godine u fondove za regionalni razvoj za potrebe rješavanja zbrinjavanja otpadnih voda alocirano je 3,5 milijardi eura, a 2010. godine 9,7 milijardi eura. Kroz ove programe Poljska je iskoristila 3,3 milijarde eura, Rumunjska 1,2 milijarde eura, a Mađarska 600 milijuna eura.
Neadekvatno rješeno zbrinjavanje otpadnih voda
Austrija, Njemačka i Nizozemska pokazuju se kao najveći korisnici sredstava iz fondova, ali i kao države s najvećim pomakom u zbrinjavanju otpadnih voda. U korištenju novca iz fondova lošim se nisu pokazale i najnovije članice EU, ali njihova briga za odpadne vode nije dosegla razvojen ciljeve koje je Europa postavila još 1991. godine.
Poseban problem ostaju veliki gradovi koji prema izvješću Europske komisije još uvijek ne polažu dovoljno pažnje otpadnim vodama. Izvješće upozorava kako od 27 glavnih gradova u Europskoj uniji svega 11 ima adekvatno rješeno zbrinjavanje otpadnih voda iako su potrebni standardi propisani prije 20 godine.
Proces pročišćavanja otpadnih voda
Tretiranje otpadnih voda
Izvješće EK pokazuje kako je u 91 posto slučajeva tretiranje otpadnih voda obavljeno uspješno, za razliku od 77 posto slučajeva u izvješću iz 2008. godine. Također, to je dovelo do boljeg stanja na europskim kupalištima pa izvješće pokazuje kako 78 posto kupališta ima kvalitetnu vodu, za razliku od 68% 1991. godine.
Izvješće i pokazuje kako dio članica obrađuje čak 100 % otpadnih voda, ali neke poput Bugarske, Estonije ili Latvije obrađuju 30%. Veliki napredak ostvaren je u Francuskoj i Grčkoj.
Primjer dobre prakse (Rumunjska)
U studenom 2010. godine EBrd je odobrila 200 milijuna eura za sufinanciranje projekta zbrinjavanja otpadnih voda u rumunjskoj, uz sudjelovanje
kohezijskog fonda. cilj projekta je poboljšanje kvalitete pitke vode u rumunjskoj i usklađivanje zbrinjavanja otpadnih voda s dobrom praksom i
legislativom EU. otkad je projekt odobren, pokrenuto je 12 podprojekata. s obzirom na veličinu i potraživanja projekta, očekuje se dodatnih 130 milijuna eura za provedbu ovog projekta. 100 milijuna će otići na sufinanciranje zbrinjavanja otpadnih voda i projekata povezanih s vodnim menadžmentom, a ostalih 30 milijuna na financiranje energetske učinkovitosti i zelenih investicija u sklopu dogovorenog okvirnog projekta.
Ukupna vrijednost projekta: 330.000.000 eura
Iznos sufinanciranja iz EU fondova (uključujući EBrd): 330.000.000 eura
Kako funkcionira sustav zbrinjavanja otpadnih voda
[divider height=”20″ line=”1″]
Tko može prijaviti projekt?
S obzirom na to da se radi o velikim nacionalnim projektima, sredstva mogu koristiti tijela javne vlasti kao npr. jedinice lokalne i područne
samouprave, komunalna poduzeća u njihovom vlasništvu, ministarstva, agencije koje se bave prometom i okolišem kao i druge slične organizacije.
Koje se aktivnosti mogu financirati iz kohezijskog fonda?
1. sektor okoliša
a) Unaprjeđenje okolišne infrastrukture s ciljem preuzimanja EU standarda zaštite okoliša
b) Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije
2. sektor prometa
a) Trans-europske prometne mreže (Trans-European Transport Networks)
b) Transportne infrastrukture (izvan TEN-T mreže) koje doprinose ekološki održivom urbanom javnom prometu, inter-operabilnosti transportnih mreža diljem EU te potiču uvođenje inter-modalnih prometnih sustava
Koliki je postotak sufinanciranja iz ovog instrumenta?
Iz ovog fonda može se financirati do 85% troškova projekta, s naznakom da se radi o velikim projektima (25 milijuna eura i više).